Vukovar obilježava 21. godišnjicu stradanja, pozvani su i generali Gotovina i Markač

Počinje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 21. godišnjicu stradanja toga grada u Domovinskom ratu. S Vukovarcima će i ove godine u Koloni sjećanja biti građani iz cijele Hrvatske, a predsjednik Republike Ivo Josipović dolazi već danas poslijepodne. Najprije će odati počast žrtvama iz masovne grobnice na Ovčari.

Sjećanje na žrtvu Vukovara obilježit će se sutra hodnjom u Koloni sjećanja duž pet i pol kilometara dugog puta od vukovarske bolnice do Memorijalnoga groblja žrtava Domovinskog rata, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih izaslanstava te misom zadušnicom. U Vukovar su pozvani i generali Ante Gotovina i Mladen Markač.

Hodnjom u Koloni sjećanja duž pet i pol kilometara dugog puta od vukovarske bolnice do Memorijalnoga groblja žrtava Domovinskog rata, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih izaslanstava te misom zadušnicom u Vukovaru će se sutraobilježiti Dan sjećanja.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza, a završila je 18. studenoga 1991. slomom obrane grada koji je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu. Po podatcima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada poginule su 1624 osobe, a ranjeno ih je više od 2500. U srpske koncetracijske logore odvedeno je oko pet tisuća zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba u Domovinskom ratu iz Vukovarsko-srijemske županije još je 436 hrvatskih branitelja i civila od kojih se većini svaki trag gubi upravo u Vukovaru 1991. godine. Po podatcima kojima raspolaže vukovarski Područni centar Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, na širem području Vukovara do danas su ekshumirane 1232 žrtve agresije od kojih 938 iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, 200 na Ovčari, a ostale u drugim dijelovima Vukovara i okolnim mjestima.

Gotovo tromjesečna opsada grada te svakodnevna izloženost topničkim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojba kojih nije bila pošteđena ni vukovarska bolnica iako je na njoj bio vidljiv znak Crvenoga križa prouzorčile su, osim ljudskih žrtava, i golemu štetu koja je u Vukovaru procijenjena na 9,5 milijarda kuna, od čega se na gospodarstvo odnosi 4,6 milijarda, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 milijarde, a na privatnu imovinu 2,6 milijarda kuna. Oko 60 posto zgrada u ratu potpuno je uništeno, a više od 30 posto ih je oštećeno.

Uništene su ili oštećene 13.852 stambene jedinice, od čega 8272 obiteljske kuće te 552 zgrade s 5580 stanova. U odnosu prema broju stambenih jedinica prije rata, tijekom agresije uništeno ih je ilioštećeno više od 90 posto. Njih 75 posto bilo je svrstano u četvrtu, petu i šestu kategoriju oštećenja.

Tijekom višegodišnje obnove stambeni fond u gradu Vukovaru gotovo je u cijelosti obnovljen. Obnova nekoliko stotina stanova još nije završena, a završila je ili je pri samome kraju obnova nekih za Vukovarce ključnih objekata, kao što je Opća županijska bolnice i kompleks Dvorca Eltz.

U tijeku je obnova baroknoga gradskog središta te mnogih ulica i parkirališta. U obnovu Vukovara država je dosad uložila više od 3,5 milijarda kuna, a kada, po očekivanjima Vukovaraca, za nekoliko godina obnova završi, jedini neobnovljeni objekt koji će podsjećati na strašna razaranja 1991. godine bit će Vodotoranj. Taj simbol Vukovara gradske vlasti namjeravaju konzervirati kako bi ostao trajan podsjetnik na patnju toga grada i njegovo razaranje u Domovinskom ratu.

Od 22.000 prognanika u Vukovar se vratilo manje od 60 posto. Po prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, u gradu Vukovaru živi 28.016 stanovnika, a prije Domovinskog rata u njemu je živjelo nešto više od 44.000 stanovnika. Nezaposleno je 4868 osoba s vukovarskog područja, koliko ih je u listopadu bilo u evidenciji Zavoda za zapošljavanje područne službe u Vukovaru.

U ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske Vukovar je vraćen tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, koji je počeo potpisivanjem Temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu 12. studenoga 1995. Sporazum je stupio na snagu 15. siječnja 1996., kada je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037 kojom je na tom području uspostavljena Prijelazna uprava – UNTAES.

Hrvatski državni sabor donio je 1999. odluku o proglašenju 18. studenoga Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., kojom je određeno da se dostojanstveno i primjereno oda počast svim sudionicima obrane toga grada. Taj spomendan ove se godine obilježava pod geslom “Vukovaru, ime sveto”.

Paljenje lampaša duž Vukovarske ulice u Zagrebu
I ove će se godine danas u 18 sati organizirati paljenje lampaša u Ulici grada Vukovara u Zagrebu u dužini od devet kilometara.

Središnji događaj bit će kod Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u 18.30, gdje će svi sudionici zapaliti lampaše postavljene u obliku slova V i križa s velikom svijećom, koje branitelji simbolično pale “vukovarskim svjetlom mira”.

Kod križa je predviđena molitva i kraći program u kojem će sudjelovati hrvatski dramski umjetnici. [HTR, Fena]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*