Zbog stava vlasti 95 posto katolika nije se vratilo u RS

Tiskovna konferencija na završetku 50. jubilarnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je, 5. studenog u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu. O temama zasjedanja govorio je predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, a na zasjedanje se osvrnuo i dopredsjednik kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski.

Biskup Komarica je u svom obraćanju izrazio riječi zahvale djelatnicima sredstava društvenog priopćivanja za dosadašnji doprinos u prikazivanju života i rada Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini te izrazio nadu za nastavak dobre suradnje u budućnosti. Zahvalio im za njihovo nastojanje da prenesu istinu u javnost istaknuvši da ih u tome podupire te da su tom duhu na istom putu jer predstavnici Crkve imaju poslanje naviještati istinu dok novinaru imaju zadaću prenositi istinu o životu i čovjeku.

Napad na samostan

Na zamolbu novinara da prokomentira nedavni napad na Samostan sestara milosrdnica u Banjoj Luci, biskup Komarica je kazao da je, po primljenoj obavijesti o kamenovanju samostana, uputio pismo ministru unutarnjih poslova Republike Srpske Stanislavu Čađi apelirajući da se slučaj stavi pod određeni stupanj ozbiljnosti te da se učini sve potrebno kako bi se sigurnijim osjećali i stanovnici drugih samostana kao i svi građani. Govoreći o općoj situaciji prognanih katolika u Republici Srpskoj, rekao je da se preko devedeset i pet posto još nije vratilo na svoja ognjišta, a kao razloge tomu naveo je nedostatak političke volje, materijalne pomoći, te službeni stav državne vlasti. Istaknuo je da nesređene stavove prema ovom otvorenom pitanju imaju i međunarodni predstavnici koji ne kriju razočarenje slabim učinkom njihove humanitarne pomoći. Na koncu je domaćim političarima poručio da su prije svega dužni uvažavati pravo na rodni kraj te da, u kontekstu života hrvatskog naroda u RS-u, Hrvati zavrjeđuju bar onoliko pomoći koliko su imali Srbi pri povratku na svoje u Federaciji BiH.

Kardinal Puljić je izrazio radost što je kao vrhbosanski nadbiskup imao prigodu biti domaćin 50. jubilarnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH kazavši kako je, nakon iznošenja retrospektive gotovo šesnaestogodišnjeg djelovanja na početku zasjedanja, ostao iznenađen bogatim djelovanjem Konferencije i njezinih tijela, Vijeća i Komisija. Dodao je da su na sve dobro ponosni, ali i da su svjesni potrebe samokritike. „Zahvaljujem biskupima za iskazanu solidarnost povodom presude Općinskog suda. Drago mi je što su kao biskupi zauzeli jasan stav i to ne samo u odnosu na ovo što se događa meni odnosno Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom nego i u odnosu na slične presude prema mnogim drugim građanima na temelju obespravljujućeg zakona. Postoji djelovanje po zakonu, ali postoji i djelovanje po moralu i pravdi. Ovdje je po zakonu urađeno ispravno, ali je donesena moralna nepravda, jer ljudima se oduzima privatno vlasništvo. Ne samo meni nego i drugim ljudima“, kazao je kardinal Puljić.

Nepravedna presuda o deložaciji

Na novinarski upit, hoće li ispoštovati odluku Suda i izići iz prostorija, kardinal Puljić je izrazio nadu da će doći do pametnog rješenja prije toga čina imajući u vidu da je riječ o privatnom vlasništvu te da ima dovoljno razloga radi kojih ovu presudu ne smatra pravednom te da ima moralno pravo braniti imovinu Crkve i svoj opstanak u toj imovini. Zamoljen da prokomentira priopćenje gospodina vijećnika u Gradskom vijeću Sarajeva Vladimira Gojera, u kojem se kaže da se katolici u Sarajevu sistematski progone, kardinal Puljić je kazao kako je vrlo začuđujuće da su zastupnici bili gotovo jednoglasni u donošenju ovakvog zakona iako ih je Međureligijsko vijeće u nekoliko navrata upozorilo da je riječ o nepravednom zakonu. „Ova presuda nije uvažila činjenicu da je zgrada bila samo nakratko nacionalizirana te ubrzo denacionalizirana i tek tada je nasilno useljena“, pojasnio je kardinal Puljić istaknuvši da suradnik Udbe Fadil Smajović nikada nije plaćao stanarinu te da su mu, odmah nakon što je imenovan vrhbosanskim nadbiskupom, kupili i ponudili stan od 100m2, ali ga nije prihvatio iz poznatih razloga.

„Budući da sud nije to uvažio smatramo da smo presudom oštećeni. Ako tako rade sa jednom ovakvom institucijom, pitam se, kako svoja prava može ostvariti jedan čovjek koji nema nikakav utjecaj u javnosti. Ako želimo graditi pravedno društvo, onda je ovo ozbiljno pitanje. Parlament i vlast mora čim prije pristupiti donošenju zakonu o restituciji i povratku oduzete imovine“, naglasio je kardinal Puljić podsjetivši da i u sadašnjem zakonu stoji da će se općinske vlasti pobrinuti za nadoknadu. „Neka općina nađe stan za tog čovjeka kojeg je država uselila ovdje. Neka ga država i iseli, a ne ja. Kad bi se radilo o socijalnom slučaju, moralna pravda bi od mene tražila da nađem potporu za rješenje stanarskog prava, ali ovdje se ne radi o socijalnom slučaju. Zahvaljujem gospodinu Gojeru. On je čovjek koji je sa mnom podnosio ratna zbivanja i on poznaje situaciju. Mislim da je on vrlo involviran u život Sarajeva i da on voli Sarajevo kao što i ja volim Sarajevo te da je njegova reakcija iz ljubavi prema Sarajevu“, rekao je kardinal Puljić.

Kako riješiti problem neravnopravnosti Hrvata u Sarajevu

Odgovarajući na upit, kako riješiti problem neravnopravnosti Hrvata u Sarajevu, kardinal Puljić je kazao da treba ići putem jednakopravnosti. „Za jednu državu je ponos kada je svaki građanin siguran i radostan u svome domu. Mi želimo takvo društvo – da svaki građanin u svakom mjestu Bosne i Hercegovine bude siguran, slobodan i da se osjeća zbrinut u smislu da ne mora strahovati za svoj život, za svoju djecu, za svoj posao za svoj dom. To je dužnost i to ne samo ne samo radi katolika. Pravo je da ja kao nadbiskup govorim za katolike jer sam na neki način zadužen, ali ne znači da mi sad tražimo privilegiju na račun drugoga. To ne bi bilo katoličko naučavanje – to bi bilo protivno mojoj vjeri. Moja vjera naučava pravdu, pravednost i jednakopravnost. I u tom smislu što god želim za katolike želim i drugima“, kazao je kardinal Puljić.

Zamoljen da komentira tvrdnju, iznesenu u Gojerovom pismu da se u glavnom gradu BiH vrši sustavni progon katolika te se od gradonačelnika Behmena traži da sa službama Grada Sarajeva napravi ozbiljnu analizu nestajanja katolika s teritorija grada Sarajeva, kardinal Puljić je istaknuo potrebu cjelovite analize gibanja stanovništva, ali je i naglasio da je katolika sigurno sve manje u Sarajevu i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Zauzeo se za cjelovit popis stanovništva kako bi se izbjegla manipulacija brojkama te napomenuo da Katolička Crkva u BiH raspolaže godišnjim izvješćima župnika o broju katolika u župama odnosno biskupijama.

Izvor: kta

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*